Procjena ranog slušnog, komunikacijskog i jezičnog razvoja omogućava praćenje djetetovog napretka, ali je važna i prilikom planiranja terapijskih ciljeva. Prema istraživanju Pearcy-Smith (2009) postoji pozitivna i jaka korelacija između razvijenosti slušanja, jezičnog razumijevanja, govora i komunikacijskih vještina, a roditeljska procjena razvijenosti slušanja i govora pozitivno korelira s rezultatima objektivnih ispitivanja. Za provedbu određenih instrumenata koji se koriste u procjeni nužne su informacije roditelja te je zbog toga važno razlikuju li se njihove procjene u odnosu na procjene rehabilitatora. Cilj ovog istraživanja je ispitati postoje li razlike u procjeni ranog slušnog, komunikacijskog i jezičnog razvoja djece s umjetnom pužnicom od strane roditelja i rehabilitatora. Uzorak ispitanika obuhvaća desetero djece s umjetnom pužnicom kod koje je od prve prilagodbe procesora prošlo od osam do trideset mjeseci. Uzorak obuhvaća djecu u dobi od tri do četiri godine koja se prate ili su uključena u rehabilitaciju slušanja i govora u Centru za umjetnu pužnicu i ranu rehabilitaciju djece s oštećenjem sluha Poliklinike SUVAG. U svrhu provedbe istraživanja koristit će se Komunikacijske razvojne ljestvice (KORALJE) te upitnik o razvijenosti slušanja koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja, a iste će ispunjavati i roditelji i rehabilitatori. Istraživanja o slaganju roditelja i rehabilitatora u procjeni djetetovog razvoja navode na hipotezu da se procjene roditelja i rehabilitatora neće statistički značajno razlikovati. Statistička analiza će uključivati deskriptivnu i inferencijalnu statistiku. Svrha ovog istraživanja je doprinijeti spoznajama o procjeni ranog slušnog, komunikacijskog i jezičnog razvoja djece s umjetnom pužnicom te pouzdanosti procjene djetetovog razvoja od strane roditelja.