Pojam radnog pamćenja nastao je iz pojma kratkoročnog pamćenja kao suprotnosti dugoročnom. Kratkoročno pamćenje se mjeri sekundama i minutama. Pokazano je da kratkoročno pamćenje nije jedinstven sustav, nego je to kratkoročno spremište informacija ograničena kapaciteta u kojem se mogu izvoditi i mentalne operacije na sadržaju spremišta. Radno pamćenje može dobivati podatke i iz senzoričkog pamćenja, ali i iz dugoročnog pamćenja i biti mjesto obrade tih podataka. Ono ima najmanje dva sastojka – spremište i dio za obradu. U kratkoročnom pamćenju postoji središnji izvršitelj koji regulira i nadzire pažnju i hijerarhijski je nadređen dvama aktivnim sustavima: artikulacijskoj ili fonološkoj petlji i vidno-prostornoj crtanci. Fonološka petlja sadrži i održava govorne informacije i vrlo je važna za usvajanje novog rječnika, koje uključuje dugoročno fonološko učenje. Vidno-prostorna crtanka uključuje kratkoročno spremište i kontrolne procese zadužene za registriranje vidno-prostornih informacija i njihovo obnavljanje ponavljanjem. Kao i fonološka petlja, i vidno-prostorna crtanka uključena je u dugoročno pamćenje. Ovim posterom ću prikazati rezultate dobivene ispitivanjem kratkoročnog/radnog pamćenja kod djece oštećena sluha (4-ero s UMP, 4-ero sa slušnim pomagalom). Ispitivana je dužina slušnog i vidnog zapamćivanja redoslijeda riječi i brojeva ; sposobnost vizualnog zapamćivanja slika i njihovog rasporeda na papiru ; te sposobnost zapamćivanja redoslijeda vizualne (svjetlosne) stimulacije. Dobiveni rezultati, pojedinog ispitanika, uspoređeni su sa stupnjem razvijenosti govora i pokušala se pronaći korelacija među njima.