prikaz prve stranice dokumenta Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća
  Preuzmi
PDF 1.45 MB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 48 (2012), 2; 23-40. urn:nbn:hr:257:203533
Kelić, Maja; Hržica, Gordana; Kuvač Kraljević, Jelena

Citirajte ovaj rad

Kelić, M., Hržica, G. i Kuvač Kraljević, J. (2012). Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 48. (2), 23-40. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:257:203533

Kelić, Maja, et al. "Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 48, br. 2, 2012, str. 23-40. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:257:203533

Kelić, Maja, Gordana Hržica i Jelena Kuvač Kraljević. "Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 48, br. 2 (2012): 23-40. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:257:203533

Kelić, M., Hržica, G. i Kuvač Kraljević, J. (2012) 'Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća', Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 48(2), str. 23-40. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:257:203533 (Datum pristupa: 29.12.2024.)

Kelić M, Hržica G, Kuvač Kraljević J. Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja [Internet]. 2012. [pristupljeno 29.12.2024.];48(2):23-40. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:257:203533

M. Kelić, G. Hržica i J. Kuvač Kraljević, "Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća", Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 48, br. 2, str. 23-40, 2012. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:257:203533. [Citirano: 29.12.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:257:203533
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Mjere jezičnog razvoja kao pokazatelji posebnih jezičnih teškoća
Naslov (engleski)Measurements of language development as markers of Specific Language Impairment (SLI)
AutorMaja Kelić
AutorGordana Hržica https://orcid.org/0000-0001-6067-9148
AutorJelena Kuvač Kraljević https://orcid.org/0000-0003-1452-0851
Autorova ustanova(Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG)
Autorova ustanovaSveučilište u Zagrebu
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Logopedija
Sažetak (hrvatski)
Jezični se razvoj u istraživanju i u kliničkoj praksi može opisati psihometrijskim testovima ili osnovnim mjerama jezičnog razvoja. Kako logopedija u Hrvatskoj raspolaže malim brojem standardiziranih testova, kao mogućnost procjene jezičnih sposobnosti nameće se uzimanje uzoraka i računanje mjera jezičnog razvoja. Ovim se istraživanjem željelo utvrditi što osnovne mjere jezičnog razvoja dobivene na temelju uzorka pripovijedanja mogu reći o razlikama u jezičnom razvoju djece s jezičnim teškoćama i djece urednog jezičnog razvoja. Ispitane su tri skupine ispitanika: skupina s posebnim jezičnim teškoćama (PJT), skupina urednog jezičnog razvoja izjednačena po dobi sa skupinom s PJT-om te skupina urednog jezičnog razvoja niže kronološke dobi. Na temelju elicitirajućeg materijala snimljen je uzorak pripovijedanja koji je prepisan i kodiran te su izračunate osnovne mjere jezičnog razvoja (prosječna duljina iskaza mjerena u riječima, broj natuknica, omjer natuknica i pojavnica i druge). Rezultati su pokazali da osnovne mjere jezičnog razvoja dobro razlikuju skupinu s jezičnim teškoćama. U skupini mjera jezičnog razvoja kojima se procjenjuju razina iskaza i diskursa pokazane su statistički značajne razlike između ispitanika s posebnim jezičnim teškoćama i s njima po kronološkoj dobi izjednačenih ispitanika urednog jezičnog razvoja, ali ne i između ispitanika s posebnim jezičnim teškoćama i mlađih ispitanika urednog jezičnog razvoja, što je jasan pokazatelj kašnjenja u jezičnom razvoju ispitanika s posebnim jezičnim teškoćama. I numeričke mjere leksičkog razvoja pokazuju značajne razlike među skupinama. U usporedbi osnovnih mjera jezičnog razvoja pri analizi rezultata u obzir je uzet izbor elicitirajućeg materijala i vrste uzorkovanja. Pri tome treba naglasiti da izbor elicitirajućeg materijala više utječe na mjere leksičkog razvoja jer elicitirajući materijal usmjerava i ograničava opseg i raznolikost rječnika koji ispitanik upotrebljava kao odgovor na odabrani materijal. Rezultati su pokazali da su osnovne jezične mjere dobar pokazatelj jezičnog razvoja, a njihova češća uporaba u kliničkom i istraživačkom radu može povećati količinu raspoloživih podataka u dijagnostičkim i terapijskim postupcima te povećati korisnost primjene ovakvog načina ispitivanja.
Sažetak (engleski)
In research and clinical practice language development can be described by two basic methods: scores on psychometric test and calculating basic measures of language development. The other method should have a high applicability where there is low possibility of psychometric testing, like in Croatia where only few standardised tests are available. The aim of this research was to compare basic measures of language development in three groups of participants. First group consists of participants with special language impairment (SLI). Participants in second group have typically developing language and are matched with SLI group by chronological age. Third group is also typically developing, but with lower chronological age. Same pictorial material was used to elicitate narration in all three groups of participants. Language samples were taken, transcribed, coded and used for calculating basic measures of language development (mean length of utterance in words, type-token ratio, lemma-token ratio and others). Results showed that basic measures of language development differentiate among groups of participants: measures on the level of utterances and discourse showed statistically significant difference between SLI group and chronologically matched group with typical language development, but did not showed such difference between SLI group and younger group with typical language development. Measures of lexical development show similar tendencies, but not statistically significant differences. However, with lexical measures, other factors, such as elicitation material and the type of sampling should be taken into account. Overall, results suggest that basic measures of language development can describe language status. More frequent usage of such measures in clinic and research should enhance the amount of data and enable more precise and reliable application of this type of language profiling.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Jezikengleski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaHrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja
Brojčani podacivol. 48, br. 2, str. 23-40
p-ISSN1331-3010
e-ISSN1848-7734
URN:NBNurn:nbn:hr:257:203533
Datum objave publikacije2012
URL dokumentahttps://hrcak.srce.hr/87793
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna (CC BY-ND 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2020-08-24 12:38:39