Odrednicama mapa procesora govora nastojimo prilagoditi pretvorbu akustičkog signala u električne impulse na način koji najbolje odgovara pojedinom korisniku kako bi se osigurao što adekvatniji periferni ulaz u slušni put. Pri tomu je nužna suradnja korisnika, a u slučajevima kada tu suradnju nije moguće postići moguće je pretpostaviti slušno područje prema podatcima dobivenim neuralnom povratnom telemetrijom. Neuralna povratna telemetrija (NRT) je objektivna elektrofiziološka metoda koja kod nekih vrsta umjetnih pužnica omogućuje mjerenje ukupnog akcijskog potencijala slušnog živca. Osim podataka za pragove mape, morfologija, amplitude i latencije odgovora daju informacije i o funkcionalnom statusu stanica spiralnog ganglija koje su neophodne za prijenos električnih podražaja centralnim dijelovima slušnog puta (1). Izostanak slušnog podraživanja rezultira degenerativnim promjenama svih dijelova slušnog puta, uključujući i stanice spiralnog ganglija (2). Taj negativni utjecaj trebao bi biti manji što je trajanje gluhoće kraće, to jest što je niža životna dob kod operacije . S druge strane, održanje neuralne aktivnosti slušnog živca ovisi o slušnom iskustvu, a neophodno je za razvoj i održanje proksimalnih dijelova slušnog puta (3). Prema literaturi pokazatelji boljeg funkcionalnog statusa stanica spiralnog ganglija mogli bi biti: niži pragovi NRT-a, veće amplitude, kraće latencije, B morfologija odgovora, bolja korelacija pragova NRT-a i T i C razina mape, te pojavljivanje pragova NRT-a na nižem postotku dinamičkog raspona (1, 4-9). Cilj ovog rada bio je ispitati postoji li utjecaj trajanja gluhoće prije operacije na poslijeoperacijske vrijednosti NRT-a, vrijednosti T i C razina mape, te odnos pragova pojavljivanja NRT-a prema parametrima prilagodbe.